Na prvom nastavnom satu, učenici su dobili svijeću i pomoću nje učili što su opažanja i koja je razlika između opažanja i zaključaka.

Na sljedećim satovima, učenici su iskoristili svijeću da primijene naučeno o općoj znanstvenoj strategiji. Problem koji im je bio zadan je „Što gori kod svijeće?“. Na temelju ovog problema učenici su trebali osmisliti svoje hipoteze te osmisliti pokus kojim bi svoju hipotezu potvrdili ili odbacili. Imali su različite hipoteze. Jedna od hipoteza bila je da gori samo stijenj dok se vosak tali i usporava stijenj da gori, druga hipoteza bila je da gori samo vosak, dok je treća hipoteza bila da gori i stijenj i vosak. Kod postavljanja hipoteza javljali su se dodatni problemi za razmišljanje. Ako gori samo stijenj, što se događa sa voskom dok svijeća gori i kamo on nestane kad svijeća igori.. Ako gori samo vosak, zašto se on ne može zapaliti bilo gdje na svijeći.

„Znanost kao svijeća u tami“ C. SeganVrijedno su osmislili svoje pokuse te su ih napokon 29. listopada na satu kemije i proveli. Pa tako smo imali pokuse gdje su učenici odvojili stijenj od vosaka i svaki posebno pokušali zapaliti, pokušaj da se vosak zapali ne nekom drugom dijelu svijeće, mjerila se brzina gorenje stijenja okruženog voskom i s ostranjenim voskom. Za vrijeme pokusa stalno su bilježili opažanja i dolazili do novih ideja kao bi potvrdili svoje hipoteze. Na kraju sata, na temelju svih opažanja i svih izvedenih pokusa došli su i do pravih zaključaka.