Osnovni novinarski pojmovi:

INFORMACIJA

Informacija je poruka koja se prenosi čitatelju. Da bi bila zanimljiva, mora:

KOMUNIKACIJA

Komunikacija je proces davanja i primanja informacija.

MEDIJ

Masovna komunikacija ne ostvaruje se samo masovnim medijima, nego i pomoću osobnih, a naročito telekomunikacijskih medija.

NOVINAR

Novinari su osobe koje istražuju, pišu i objavljuju informacije.
Novinari su oči i uši milijuna primatelja masovnih medija.
U potrazi za zanimljivim informacijama novinar postaje pravi istražitelj, a katkada i detektiv. Zato novinarski posao smatramo iznimno zanimljivim, on zahtijeva mudrost, hrabrost, snalažljivost i domišljatost novinara.
Novinar uvijek pažljivo gleda i sluša kako mu ne bi promaknula informacija koja bi mogla poslužiti kao temelj dobre priče.
Većina informacija je već negdje zabilježena, stoga novinar mora biti strpljiv i uporan u listanju, traženju, iščitavanju.
Novinar mora postavljati prava pitanja i promatrati ljudske reakcije jer u njima se često nalaze odgovori ili dodatne informacije. Ali isto tako mora biti i taktičan i pažljiv, i paziti da ne povrijedi osobu o kojoj piše.
Novinar mora mnogo čitati kako bi se informirao i usavršavao stil pisanja. Mora se znati služiti rječnikom i gramatikom.

Novinari žele doznati, istražiti i objaviti vijest. Doznati novost pretpostavlja novinarsku znatiželju. Novinar ne smije informaciju doznavati samo iz druge ruke. On mora vidjeti što se zbiva.

PRIČA O GOYA/KOD

Kad su novinari Washington Posta istraživali Watergate, urednik The Los Angeles Timesa bio je nezadovoljan što njegovi dopisnici ništa ne javljaju. Pobjesnio je kada je čuo kako vijesti pokušavaju doznati telefonski pa se izderao: Get Off Your Asses and Knock On Doors! (Dignite stražnjice i zakucajte na vrata!).

Umijeće pisanja

Bez obzira za koji medij izvještavamo (novine, radio, televiziju ili internet), izvještaj mora biti dobro napisan. Čak i u medijima kojima tekst nije najvažniji i koji se temelje na video ili audiozapisu, tekst je temelj dobrog izvještaja.

Sedam kriterija dobrog pisanja:
1. točnost
2. dosljednost
3. sažetost
4. konkretnost
5. jasnoća
6. suvislost
7. kreativnost

Svaki novinar mora stvoriti osoban, prepoznatljiv stil. Stil se razvija godinama, kao i novinarski ugled, znanje i stručnost.
Novinar će najbolje ispričati priču ako se temeljito pripremi. Pisanju prethodi planiranje. Ideju razrađujemo još za vrijeme prikupljanja podataka, kako bismo imali vremena doznati podatak koji nam možda nedostaje.

Novinarska načela

Istinita informacija je najviša vrijednost u novinarstvu. Međutim, malo je apsolutnih istina, većina je podataka podložna subjektivnom doživljaju novinara i ostalih sudionika nekog događaja.
Novinar mora istražiti sve strane i ispitati sve sudionike događaja kako bi utvrdio činjenice i dobio što objektivniju sliku.

Ovo načelo proizlazi iz znatiželje čitatelja/slušatelja/gledatelja da što prije saznaju novost. Najbrži su mediji radio i televizija, dok su novine nešto sporije u prenošenju informacija. Ali se zato u novinama mogu objavljivati iscrpniji i duži komentari i članci.

Novinarstvo je ljudska djelatnost koja osvaja publiku, koja je animira, koja nastoji iznenaditi i osvojiti pozornost korisnika. Novinar zato, osim poznavanja istine, mora dobro poznavati i načine izražavanja kako bi njegovi tekstovi bili dovoljno zanimljivi da privuku čitatelje.

Novinar uvijek izražava i svoje vrijednosno stajalište čak i onda kad misli da je objektivan i neutralan. Ipak novinar mora moći u sebi spriječiti političku pripadnost, vjersku isključivost, nacionalnu netrpeljivost i sl.
Svakoga novinara međunarodni novinarski kodeks obvezuje da bude u službi humaniteta, mira, suradnje, ravnopravnosti i pravičnosti.

Temelji suvremenog novinarstva

Istinitost je temelj novinarstva. Vijest je ili istinita ili nije vijest.
Istina nije jednoznačna i teško ju je odrediti. Na primjer, očevici neke prometne nesreće ispričat će novinaru svaki svoju verziju događaja. Tada novinar interpretira na najbolji mogući način ono što se dogodilo. Pokušava činjenicama pojasniti događaj.
Ne pišite ono što niste vidjeli, provjerili ili doznali iz povjerljivih izvora!

Svaki se događaj može promotriti s raznih stajališta, s time da se jedno može naglasiti, a drugo zanemariti. Priča će tada dobiti sasvim drugo značenje. Novinar, u načelu, ne smije podupirati nijedno stajalište. Znači, događaj treba nastojati prikazati što dosljednije.
Poštenje znači kako će svatko tko je spomenut ili napadnut u izvještaju biti u mogućnosti odgovoriti i iznijeti svoje stajalište.

Svaka pojedinost mora biti točna. Svako ime mora biti točno napisano, svaki citat mora biti onakav kako je izrečen, svi brojevi koji se spominju moraju imati točan zbroj na kraju teksta.

Uravnoteženo izvještavati znači prikazati sve strane koje su upletene u događaj o kojem pišemo.

Novinar se u izvještavanju ne bi smio svrstati ni na koju stranu. Izvještaj mora prikazati događaj onako kako se dogodilo, bez obzira na osbne sklonosti novinari, koji svoja stajališta može objaviti u komentaru, ali nikako u vijesti.

Novinske vrste i oblici

VIJEST

Vijest je temeljna novinarska vrsta. Ona je najkraći novinarski oblik i sadrži istinite, kratke, jasne i pravodobne podatke o nekom događaju.

Bitni elementi koje mora zadovoljiti svaka vijest jesu:
1. istinitost
2. novost
3. aktualnost (to znači objaviti vijest što brže nakon događaja)
4. zanimljivost
5. važnost
6. kratkoća
7. jasnoća
8. preciznost

Stoga vijest mora odgovoriti na šest pitanja:
1. TKO?
2. ŠTO?
3. KADA?
4. GDJE?
5. ZAŠTO?
6. KAKO?
 

U svezi s vijestima pojavljuje se izraz 5W. To je kratica za pet bitnih pitanja budući da u engleskom jeziku sve počinju slovom W (who, what, when, where, why), nedostaje samo how.

Primjer vijesti:

IZVJEŠĆE

Izvješće ili izvještaj je opširniji od vijesti, ono iscrpnije kazuje kako i zašto se što dogodilo, pripovijeda tijek nekoga događaja i u njemu je uvijek riječ o zbivanju među ljudima. Izvješće može biti političko, saborsko, razno, dopisničko, sportsko, izvješće o katastrofi…
Za razliku od vijesti, izvješće donosi i ponešto subjektivnoga, a to su autorova vještina i dinamika pripovijedanja i opisivanja te njegov izbor navedenih činjenica.
Izvješće može biti napisano kao kronološki slijed zbivanja, a može i istaknuti jednu ili više činjenica te ih potanje objasniti. Novinar to može činiti reporterski (opisujući pritom i ambijent i atmosferu događanja) ili komentatorski (tumačeći i analizirajući). Televizijsko izvješće često se izravno prenosi (npr. nogometna utakmica, izbor za Miss svijeta, otvaranje Splitskog ljeta…).

INTERVJU
(engl. interview – međupogled)

Intervju je razgovor s nekom osobom. Kao novinarska vrsta sastoji se od kraćeg uvoda te novinarskih pitanja i sugovornikovih odgovora. Pisan je kao upravni govor, bez komentara i prepričavanja. U uvodu se u nekoliko rečenica objasni povod, predstave osnovni podatci i kraća zapažanja o sugovorniku.
Svaki razgovor bi trebao imati povod – aktualni događaj ili popularnost intervjuirane osobe. Intervjuirati se može svakoga tko se bavi nečim važnim, zanimljivim, neobičnim. Sugovornik mora biti neka zanimljiva osoba, ali i ne nužno poznata javnosti.

Savjeti

– potrebno je poznavanje teme o kojoj se razgovara, valja se pripremiti za razgovor
– pitanja ne smiju biti dosadna i bezbroj puta ponavljane fraze
– tijekom razgovara važno je slušati sugovornika da mu ne bi postavili pitanje na koje je već odgovorio u nekom od prethodnih pitanja

Oblikovanje intervjua

– u nadnaslovu se najavljuje s kime razgovaramo
– naslov intervjua mora privući čitatelja, najčešće je ona neka zanimljiva rečenica koju je izrekla intervjuirana osoba
– u dužim intervjuima poželjno je stavljanje i podnaslova u kojima se prezentiraju najatraktivniji dijelovi
– pitanja se grafički ističu masnim slovima (nepotrebno pisati Novinar/Gost ili Pitanje/Odgovor, ne pisati pitanja velikim tiskanim slovima niti ih započinjati točkicom ili rednim brojem)
– ispred odgovora stavlja se crtica
– odgovore sugovornika treba uvijek obraditi, razgovor moramo urediti (skratiti, izbaciti dijelove koji se ponavljaju ili su nezanimljivi, lektorirati tekst, oblikovati ga u skladu s normama hrvatskoga književnoga jezika)

REPORTAŽA

Repotaža je najzahtjevnija i najsloženija novinarska vrsta. Ona događaj ili pojavu donosi kroz priču. Zahtijeva vrlo temeljite pripreme, budno sudjelovanje u događanju te zapažanje svih detalja. Pravog reportera odlikuje iznimna spretnost u umijeću prenošenja događaja ili pojave u obliku dinamične priče.

Reportažu najčešće čujemo ili vidimo na radiju ili televiziji bilo kao izravni prijenos događanja (npr. otvorenje Olimpijskih igara u Pekingu) ili kao pripremljenu koja se postupno stvara u studiju (npr. reportaža o hrvatskim sportašima koji su sudjelovali na ovogodišnjim olimpijskim igrama).
U novinama ćemo najčešće naići na putopisnu reportažu.
Kompoziciju reportaže čine uvod u kojemu najavljujemo i određujemo temu o kojoj pišemo, zaplet kroz koji ulazimo u sam problem, kulminacija u kojoj stvaramo napetost u iščekivanju najbitnijeg u događaju, rasplet ili obrat u kojem razrješujemo zaplet te poruka kojom ujedno završavamo priču.
Tematski reportaža može biti iz najrazličitijih područja života (ratna, socijalna, iz đačkog i studentskog života…) i u povodu najrazličitijih događanja (neke nesreće, sportskog događaja, obilježavanja obljetnica…).

PRIKAZ

Prikaz je informativna novinarska vrsta koja objektivno opisuje mrtve stvari (izumi, naprave, knjige i sl.). Pišemo li prikaz knjige, navest ćemo ono što knjiga sadrži, o čemu piše, ponešto o autoru, njegovu dotadašnjem radu… Međutim pritom nećemo ocjenjivati kvalitetu knjige, nećemo dati svoj osobni komentar: je li dobra ili nije, što bi trebalo mijenjati… Ostat ćemo potpuno objektivni.
Prikaz mora biti potupn, iscrpan, tako da čitatelji/slušatelji mogu dobiti približno točnu sliku o predmetu koji se prikazuje. Ako se prikazuje umjetnička izložba, onda bi njegov krajnji cilj bio da čitatelj posjeti izložbu.

OSVRT

Ako pišemo osvrt na neko umjetničko djelo (npr. na kazališnu predstavu), kao i u prikazu pisat ćemo o sadržaju, glumcima, režiji… Međutim, mora postojati neki detalj (npr. scenografija ili glazba u predstavi) na koji ćemo se posebno osvrnuti, kojemu ćemo dati nešto više prostora (rečenica), iznijeti više detalja. Možemo se osvrnuti i na riječi nekoga govornika ili neki neočekivani događaj. Važno je naglasiti kako u osvrtu iznosimo i svoje stajalište, vlastitu ocjenu te dijelom i komentiramo ono što se dogodilo. Zato katkad osvrt nazivamo i komentarom.

BILJEŠKA

Bilješka je vrlo kratka forma, jedan od podoblika osvrta. Novinar može zabilježiti bilo koji zanimljiv, neobičan ili poučan detalj na koji je naišao (npr. rezultat istraživanja iz genetike), a da pritom ne ulazi dublje u problematiku. Tako možemo pribilježiti neku zgodu s otvaranja izložbe učeničkih radova u našoj školi.

RECENZIJA

Recenzija je ozbiljni prikaz knjige ili literarnoga djela. Dublje se osvjetljavaju temeljne značajke knjige te se tako olakšava čitatelju njegov susret s knjigom. Recenzija zato ima ulogu vodiča čitateljima u svijetu znanstene i umjetničke literature, kako bi se ljudima pomoglo da izbjegavaju šund, kič i manje vrijedna djela, a ona vrijedna i teža da lakše savladaju. Recenzije ne može pisati novinar početnik, jer ona traži veće iskustvo, solidno obrazovanje, poznavanje dokaznog postupka te dobar stil.

KOMENTAR

Komentar je zajedničko ime za niz žanrova kojima novinarstvo ostvaruje svoju najvišu izražajnu vrijednost. Osnovna značajka komentara je tumačenje, objašnjavanje onoga što se površinski ne vidi. Za komentar bitna je dobra argumentacija i snažan jezik.
Postoji tumačeći komentar koji je zapravo prošireniji oblik prikaza. Novinar koristi postojeće dokumente (zakone, knjige, odluke, itd.) koje treba široj javnosti na popularan način objasniti.
Teži oblik komentara je kritički, sintetski ili istraživački komentar za koji novinar mora pronaći nove činjenice.

KRITIKA

Kritika je žanr gotovo istovjetan komentaru, ali se uvriježila praksa da se kritikom nazivaju komentari spodručja umjetnosti i kulture (kazališne, literarne, glazbene, filmske, likovne kritike). Kritika je stručna pouka, zato je potrebno da novinar bude zaista obrazovan u području one umjetnosti o kojoj piše kritike.

ČLANAK

Članak također ulazi u red komentara jer i on objašnjava, ali na području znanosti i tehnologije. Članak mora imati dobru argumentaciju, dokazivati ili pobijati. Vrlo je poučan, posebno kad je riječ o novima izumima, lijekovima, patentima.

Savjeti

Prvi korak je istraživački, potrebno je saznati što više informacija o temi koja se obrađuje. Zatim kreće sastavljanje priče koju ćemo napisati pa je upotpuniti fotografijama.
To ne smije biti suhoparno nabrajanje činjenica. Priča mora biti slikovita i zanimljiva, dinamična (ne smijemo se zadržavati na nebitnim i nezanimljivim detaljima). Naša originalnost i osobnost kao i stilska vještina (npr. humor) pritom moraju doći do punog izražaja. Ali, moramo paziti da ipak zadržimo izvještajni stil, jer zadatak je publici prenijeti određene informacije, te izbjeći pretjeranu opisnost, kićenost, tobožnju literarnost, patetičnost.

Upamtimo: istinitost je najvažniji element svake novinarske vrste.