Iako površinom mala  i planinska zemlja Slovenija se u zadnjih tridesetak godina preobražuje u jednu od najrazvijenijih država srednje Europe. S površinom od 20 271 km2 i oko 2,1 milijun stanovnika Slovenija je gušće naseljena nego što bi se očekivalo za planinsku državu (103 st./km2 – za usporedbu Hrvatska ima oko 69 st./km2). Nalazi se na dodiru alpskog i panonskog prostora s pristupom sredozemlju preko Jadranskog mora te je jedina alpska država koja ima izlaz na more. S obzirom na takav položaj na malom prostoru je relativno velika raznolikost klime.

Najviši vrh Slovenije je Triglav sa 2864 m koji je prikazan i na slovenskom grbu, a koji je smješten u Julijskim Alpama, jednom od tri planinska lanca alpskog sustava koji se nalaze u Sloveniji (druga dva su Savinjske Alpe i Karavanke). U Sloveniji visina reljefa opada od sjeverozapada prema jugoistoku. Podno Alpa izvire rijeka Sava koja dijeli Sloveniju na dva dijela. Od većih rijeka uz Savu vrijedi spomenuti Soču (koja čini dio granice prema Italiji) i Dravu. Glavni i najveći grad je Ljubljana, a od ostalih gradova veličinom i važnošću ističu se Maribor, Koper, Celje, Novo Mesto i Velenje dok ostali gradovi imaju manje od 20 000 stanovnika.

Slovenija je jedna od najmlađih država Europe. Ne samo zato jer se osamostalila od Jugoslavije 1991. već zato jer je to bilo prvi puta u povijesti da postoji kao samostalna država. Za razliku od mnogih drugih europskih država Slovenija nema srednjovjekovnu državnost. Na prostoru današnje Slovenije je postojala je Karantanija koja je bila plemenska država i od najranijeg vremena usko povezana s Franačkom i kasnijim Svetim Rimskim Carstvom Njemačkog Naroda te Austrijom. Ime te države se lako može povezati s njemačkim nazivom pokrajine Kranjske – Kärnten. Tokom 19. st. i u Sloveniji kao i ostatku Europe dolazi do snažnog nacionalnog pokreta. Najveću zaslugu za to imao je France Prešeren čija je poezija na slovenskom jeziku potaknula narodni preporod i dovela do stvaranja Slovenske nacije koja je svoju samostalnost ostvarila u previranjima nakon pada Berlinskog zida izlaskom iz Jugoslavije nakon kratkog rata protiv jugoslavenske vojske koja je pokušala onemogućiti slovensku samostalnost.

Slovenija se nalazi u samom vrhu bivših komunističkih država prema uspješnosti provođenja tranziciju u demokratsku državu s kapitalističkim tržišnim gospodarstvom. Iako je i u prošlosti bila najbogatiji dio bivše Jugoslavije ulazak u EU joj je omogućio dodatni gospodarski uzlet.

Slovenci su poznati po tome da slobodno vrijeme vole provoditi aktivno u prirodi te su jedna od uspješnijih sportskih nacija ako se uzme u obzir broj stanovnika. Kultura, običaji i društvene norme su vrlo slični onima u Hrvatskoj što je i logično s obzirom su i Slovenija i Hrvatska od 16. st. bile sastavni dijelovi istih povijesnih država – Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske i Jugoslavije. Među glavnim turističkim znamenitostima izdvajaju se Postojnska jama, Bledsko jezero, Triglav i centar glavnoga grada Ljubljane. Tradicionalna glazba je karakteristična za alpski prostor i uključuje prpošne vesele melodije uz harmonike i puhačke instrumente. Najpoznatija nacionalna jela su kranjske kobasice, potica i prekmurska gibanica, ali i mnoga jela koja su zajednička širem srednjoeuropskom prostoru – žganci (palenta), štrukli, kiselo zelje i sl.

Fun facts