Na izložbi je predstavljena kratka povijest ex librisa, primjerci sa naših prostora, te ex librisi nekih od slavnih osoba (npr. Alberta Einsteina).

Ex libris Alberta Einsteina

Ex librise stvarao je i profesor Pazinske gimnazije Saša Šantel čiji opus ex librisa predstavlja i veći dio postava izložbe. Slikar, likovni i glazbeni pedagog, skladatelj i publicist, Saša Šantel, je između ostalog,  poznat i kao ilustrator Velog Jože Vladimira Nazora što je Motovuncima, vjerujemo, dobro poznato. 

Saša Šantel, ex libris Bojana Šantela, bakropis, 90x63, 1925.

„Vrati me“ - Šaljivi motiv je Saša izradio za svog sina Bojana, profesora kemije.

Ali, da prvo kažemo što je to uopće ex libris.

Ex libris je znak vlasništva na knjizi. Obično se nalazi na unutarnjoj strani korica ili naslovnoj stranici. Može biti rađen rukom, otisnut žigom ili umnožen na posebnom listu kao naljepnica. Sadrži ime ili inicijale vlasnika te često alegorijsku sliku, ukras ili grb s geslom i sl. Iz ex librisa se mogu iščitati likovna i filozofska shvaćanja, hobiji vlasnika ili vlasnice te ostale zanimljivosti.

Ex libris može označavati pripadnost javnim i privatnim knjižnicama.

A kako kažu da slika govori 1000 riječi pa evo i više primjera: 

Vlasnici knjiga ih često daju izraditi kod poznatih umjetnika. Najčešće se otiskuju grafičkim tehnikama drvoreza, bakropisa, bakroreza, akvatinte, litografije. Kasnije su sve češće kombinirane tehnike, osobito od vremena kad ex librisi teže postati mala umjetnina.

Grafički studio

Tokom povijesnih razdoblja ex librisi nose stilska obilježja umjetničkog razdoblja u kojem nastaju.

Danas se ex librisi najčešće ne naljepljuju na knjige. Kod nas i u svijetu postoje brojni kolekcionari, knjižnice i muzeji koje se bave očuvanjem i poticanjem izrade ex librisa.

U pripremanju izložbe sudjelovali su učenici. Bili su vrlo vrijedni i oslikali dva velika izloška koja prikazuju unutrašnjost knjižnice i ex libris Saše Šantela.

U nastavku možete vidjeti dio naše izložbe:

Tekst pripremila: Višnja Levak, knjižničarka