Projekti Zavičajne nastave predstavljeni u Vrsaru
Na festivalu Zavičajne nastave održavnom 28. travnja 2017. godine u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Vrsar, naša škola predstavila se nizom projekata:
PŠ Lupoglav predstavila se projektom NAŠE BLAGO u sklopu kojeg su učenici predmetne nastave uz mentorstvo učiteljice Višnje Levak istraživali autohtone istarske životinje te životinje prikazali u tehnici linoreza. Matrice od linoleuma otiskivali su na platnene torbe te su na taj način, osim usvojenih znanja, htjeli potaknuti učenike i djelatnike na korištenje platnenih umjesto plastičnih torbi.
Učenici 3. razreda PŠ Lupoglav i Matične škole Pazin predstavili su se s projektom KI SAN JA?
Projekt ¨ Ki san ja¨ rađen je u sklopu nastave prirode i društva. U projektu je sudjelovalo 15 učenika trećeg razreda iz Lupoglava te učenici 3. razreda MŠ.
Cilj projekta bio je upoznati učenike s prošlošću njihove obitelji, razvijati ljubav prema zavičaju i potrebi očuvanja narodnog blaga, razlikovati svoje pretke i potomke i istražiti porijeklo svojeg prezimena, razlikovati prošlost, sadašnjost i budućnost na temelju događaja iz vlastite prošlosti.
Svaki učenik je izradio vlastiti plakat koji je sadržavao obiteljske fotografije, zanimljivu priču vezanu za jednog pretka, obiteljsko stablo i podatak o porijeklu njihovog prezimena. Učenici su također prezentirali jedan stari predmet kojim su se služili njegovi preci.
Projekt je prezentiran i u sklopu 23. Susreta s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine pod mentorstvom učiteljice Kristine Ravnić.
PŠ Karojba predstavila je svoj višegodišnji projekt PARENZANA KROZ POVIJEST I ZAVIČAJ
Naime, u PŠ Karojba već nekoliko godina učitelji i učenici od 5. do 8. razreda izvode izvanučioničku nastavu na obližnjoj pješačkobiciklističkoj stazi Parenzana. Ponajprije je ostvarena kao pješačenje u mjesecu zdravlja i okoliša (travanj), no učenici su imali i zadatke iz Engleskog jezika, Matematike, Fizike, Hrvatskog jezika i TZK-a (izmjeriti snagu učenika koji se penju na stijenu, izračunati prijeđenu udaljenost mjerenu koracima i srednju brzinu kretanja, ubrati biljke s engleskog popisa, recitirati poeziju na čakavskom narječju, čitati legendu o Velom Joži i priču Oscara Wildea, skakati gumi-gumi i preskakati preko užeta).
Učenici 5. razreda odlučili su se dodatno uključiti u projekt „Zanemarena baština“ u sklopu kojeg su temu Parenzane obradili na znastvenoistraživački način. Poseban naglasak u projektu bio je na istraživanju o Parenzani, kroz literaturu, ali i kroz razgovor s mještanima. U izlaganju učenici su vodili računa o intelektualnom vlasništvu. Izradili su vlastite crteže na temelju opisa, fotografirali stazu, snimili kratke filmiće u šetnji i intervjuirali djedove i bake.
Ovogodišnja izvanučionička nastava planirana je kao susret s učenicima i učiteljima OŠ Jože Šurana Višnjan, PŠ Vižinada. Susret će se dogoditi na Parenzani. Uslijedit će upoznavanje s vršnjacima, kratko predstavljanje obiju škola te kviz o poznavanju povijesti Parenzane. Projekt je predstavljen pod mentorstvom učiteljice Kristine Mijandrušić-Ladavac, a za potrebe prezentacije pripremljen je kviz o Parenzani za učenike i učitelje koristeći mobilnu aplikaciju Kahoot.
U PŠ Trviž učenike i učitelje ni ljetne vrućine nisu spriječile da snimaju IGRANI FILM ZA DJECU pod nazivom „ŠUMORKO“.
Nakon godinu dana rada na projektu Zavičajne nastave, pred kraj prvog polugodišta održana je premijerna projekcija igranog filma „Šumorko“. Projekt je nastao suradnjom članova Literarne grupe pod vodstvom učiteljice Hrvatskoga jezika Tatjane Savić i učitelja Prirode, Biologije i Kemije Davida Jelenkovića.
Cilj projekta bio je upoznati povijest, kulturu, tradiciju i običaje zavičaja, upoznati prirodu i njena bogatstva, pisati priče te ih dramatizirati. Likovi u pričama koje su nastale na Literarnoj grupi su mitska bića koja borave u prirodi – u šumama, na livadama. Likovima su podareni poslovi, zaduženja, obaveze, zanimacije, vezano uz korištenje biljaka, povezano sa slavenskom mitologijom. Učenici su tako, od samog početka, upoznali likove iz slavenskih legendi čitajući tekstove koji ih pobliže predstavljaju, promatrali njihov zamišljeni izgled, pisali priče koje su ih uvele u radnju kao likove te u nju uveli zamišljeni lik koji se zove Šumorko i kojem su osmislili zanimljiv karakter i izgled. Priču su trebali napisati na šaljiv način, na zavičajnome govoru, te ju zatim dramatizirati, odabravši za mjesto radnje šumu i livadu u svome zavičaju. Iskorišteni su i različiti rekviziti pronađeni u prirodi. Kako bi ugođaj zavičaja bio potpuniji, u filmu su korištene pjesme s albuma „Dolina mlinova“ pazinske grupe Veja („Črni Orko“, „Dolina mlinova“ i „Biži, biži maglina“).
MŠ PAZIN
Projekt – ISTARSKE LEGENDE
Šesti razredi su prikupljali stare legende i priče te su stvarali dramske tekstove koje će kasnije predstaviti u različitim medijima (kao film, strip, igrokaz...).
Dramska skupina je pripremila sat pripovijedanja priča s Pazinštine kako se ne bi zaboravile priče, ali i sam govor našega područja. Cilj je potaknuti mlade na očuvanje naše tradicije (narodnih priča, ali i dijalekta koji se počeo gubiti).
Osim toga, članice Dramske skupine, pod mentorstvom učiteljice Marije Baćac nastupale su na 2. Hrvatskom festivalu pripovijedanja u Slavonskom Brodu pripovijedanjem istarskih legendi (Kako je nastala Istra, istarske rijeke, grad Pazin, Pazinska jama te kako su vile sagradile Arenu). Cilj je bio potaknuti ostalu djecu, djecu u Slavoniji da potraže priče svoga kraja i da ih pripovijedaju.
Projekt VELI JOŽE
Tematika Velog Jože u Matičnoj školi Pazin započela je čitanjem slikovnice Vladimira Nazora „Veli Jože“. Na satovima lektire s učenicima je obrađen sadržaj, likovi i simbolika djela gdje je Veli Jože prikazan kao simbol slobode istarskog čovjeka. Kako bi se još više približili liku Velog Jože učenici su pisali literarne radove na teme: Da sam ja div…, Što sve mogu čuti uši Velog Jože, vidjeti oči, napraviti ruke…
Interes učenika bio je velik, pa su došli na ideju da izrade slikovnicu u veličini stranica 60x90 cm. Na izradi slikovnice sudjelovala su 72 učenika uz vodstvo učiteljica Livije Žufić, Tatjane Maligec, Gordane Hrvatin i pripravnice Petre Rimanić.
Osim slikovnice izrađen je i alat od prirodnih materijala kojim je Veli Jože obrađivao zemlju.
Cilj projekta bio je kroz legende o divovima približiti učenicima kulturnu baštinu zavičaja, te vrijednost očuvanja identiteta.Slikovnica je nekoliko mjeseci izložena i u Etnografskom muzeju Istre.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |