TEMELJI USPJEŠNOG ČITANJA

Temelji za uspješno usvajanje čitanja su:

• uredne kognitivne sposobnosti
• uredan vid i vizualna percepcija
• uredno funkcioniranje radnog pamćenja
• razvijena fonološka svjesnost

Kao i kod razvoja ostalih vještina, djeca trebaju imati uredne kognitivne sposobnosti da bi mogla usvajati nove sadržaje. Također, za čitanje je neophodno imati uredan vid i vizualnu percepciju bitnu za razlikovanje oblika slova, snalaženje na papiru i u tekstu, praćenje retka itd. Vrlo bitnu ulogu ima i radno pamćenje koje nam omogućava zadržavanje i baratanje informacijama koje su nam u tom trenutku dane. Kapacitet radnog pamćenja je od pet do devet čestica, ali ovisi od osobe do osobe. Radno pamćenje nam, primjerice pomaže u ovladavanju glasovnom analizom i sintezom važnom za čitanje i pisanje te u pamćenju pročitanih riječi i rečenica.

FONOLOŠKA SVJESNOST

Fonološka svjesnost odnosi se na prepoznavanje, izdvajanje i baratanje manjim dijelovima riječi. Elementi fonološke svjesnosti su prepoznavanje i produkcija rime, slogovna analiza i sinteza, glasovnu analiza i sinteza te manipulacija glasovima unutar riječi. Sve ove vještine važne su u ovladavanju čitanja. One se razvijaju postupno kroz predškolski period.

Djeca uče prepoznavati rimu ako su u okolini izložena pjesmicama, brojalicama itd. Zato je važno djeci pjevati od najranije dobi. Slogovna sinteza ili stapanje odnosi se na povezivanje slogova u veću cjelinu, odnosno u riječi. Primjerice, „MA-MA“ je „MAMA“. Djeca počnu ranije uočavati slogove nego glasove jer su to veće jedinice pa su im samim time i uočljivije. Nešto kasnije, djeca počnu razdvajati riječi na slogove, odnosno počnu ovladavati slogovnom analizom. Oko pete godine djeca počinju izdvajati prvi glas u riječima, a nešto kasnije, krajem pete godine, počinju uočavati posljednji glas u riječima. Tijekom šeste godine djeca kreću i sama producirati rimu, primjerice ako ih pitamo „Što se rimuje s VRAT?“ djeca mogu odgovoriti „BRAT!“ ili pak smisliti neku riječ koja se rimuje sa zadanom riječi. U ovoj godini djeca postupno ovladavaju spajanjem glasova u riječi, ali i razdvajanjem riječi na glasove. Primjerice kada šestogodišnjaku izgovaramo „S – A – T“, on prepoznaje da smo izgovorili riječ „SAT“. Najsloženija vještina dolazi na kraju, a to je manipulacija glasovima. Primjerice: „Koju riječ dobiješ ako riječi OSA na početak dodaš slovo K?“ – „KOSA!“.

Svako dijete je individualno i ne mora točno pratiti razvoj ovih vještina po navedenim godinama i mjesecima. Neki će malo ranije ovladati određenim vještinama, a neki malo kasnije. Razvoj ovih vještina ne mora biti sukcesivan nego se one mogu razvijati usporedno jedna s drugom.

RAZVOJ ČITANJA

Razvoj čitanja, osim kroz predvještine čitanja, možemo pratiti i kroz četiri etape čitanja, od jednostavnijeg oblika do složenijeg:

• Globalno čitanje poznatih riječi koje događa se u predškolskoj dobi gdje dijete prepoznaje logotipove dućana ili proizvoda, primjerice „Konzum, Coca Cola, LEGO itd.“ Dijete u ovom razdoblju ne dijeli riječi na slogove ili glasove nego vizualno prepoznaje čitavu riječ koja mu je poznata.
• Čitanje stapanjem slova razvija se početkom prvog razreda gdje djeca uče čitati riječi slovkajući. Dijete u ovom razdoblju mora naučiti da svako slovo predstavlja određeni glas.
• Čitanje stapanjem slogova razvija se krajem prvog razreda gdje djeca počinju čitati spajajući veće cjeline, odnosno slogove u riječi. Na ovaj način ubrzavaju svoje čitanje i postaju tečniji čitači.
• Globalno čitanje razvija se od drugog razreda pa nadalje kada djeca vizualno prepoznaju veći broj riječi te se dekodiranje odvija jako brzo. Ovaj oblik čitanja djeca razvijaju uglavnom od kraja trećeg razreda.

Ovisno o djetetovim sposobnostima neka djeca će prije, a neka kasnije usvojiti određeni oblik čitanja. Naravno, moguće je da se ti oblici i preklapaju pa će tako dijete globalno čitati kraće i poznatije riječi, a slovkati ili slogovati duže i složenije.  

POTICANJE RAZVOJA ČITANJA

Kako bi dobili uspješnog čitača važno je poticati sposobnosti važne za čitanje kao i razvijati predvještine čitanja. To je najbolje raditi u kontekstu igre jer djeca najviše uče kroz igru.

VJEŽBE ZA ŠIRENJE RASPONA RADNOG PAMĆENJA

• Ponavljati pjesmice i brojalice
• Ponavljati nizove brojeva
  • Igra telefoniranja – reći niz od 4 ili 5 brojeva koje dijete treba ponoviti da bi mu se na telefon javio točno određeni lik. Ako dijete pogriješi, javi mu se neki drugi lik.
• Ponavljanje niza riječi
  • Igra dućana – Idemo u dućan i trebamo kupiti ____ (nabrojati niz predmeta) koje dijete treba ponoviti ili staviti u improviziranu košaricu.
  • Igra rođendan, primjerice, Marko slavi rođendan i za rođendan od mame želi dobiti ____ (nabrojimo niz od nekoliko predmeta). Donesi mi što sve što je on poželio/Nabroji sve što je poželio.
• Igra traženja blaga
  • Ponoviti niz od nekoliko uputa koje dijete treba odraditi kako bi došlo do blaga.
  • Primjerice, „Dođi do ormara, stani desno od njega i pogledaj iza njega.“.

Važno je naglasiti da u svim ovim igrama prilagodimo broj predmeta ili uputa djetetovim trenutnim sposobnostima. Ako dijete može zapamtiti 3 predmeta damo mu nizove od 4 predmeta. Kada dijete uspije zapamtiti i odraditi vježbe s nizom od 4 predmeta tek tada uvodimo napredniji niz, odnosno niz od 5 predmeta i tako redom. 

VJEŽBE GLASOVNE ANALIZE I SINTEZE

• Uvježbavati glasovnu analizu i sintezu u svakodnevnim situacijama. Primjerice, slovkamo predmet iz sobe koji želimo da nam dijete donese.
• Dovršavamo rečenice, primjerice vratili smo se iz dućana i dok vadimo predmete iz vrećice govorimo „Stavi na stol B-A-N-A-N-E.“.
• Spajanje dijelova slike. Primjerice, nacrtamo ili isprintamo sliku mačke i izrežemo je na onoliko dijelova koliko riječ „mačka“ ima slova te ispod svakog dijela napišemo i odgovarajuće slovo tako da dijete mora redom slagati sliku u cjelinu.
• Slaganje slova u određene riječi uz korištenje slovarice.
• Na tabletu upalimo aplikaciju Glaskalica te kroz zabavne aktivnosti dijete izdvaja prvi glas, zadnji glas ili sve glasove u riječima - http://www.ict-aac.hr/projekt/index.php/hr/ict-aac-razvijene-aplikacije/android-aplikacije/glaskalica

U ovim zadacima također prilagođavamo dužinu riječi prema trenutnim mogućnostima djeteta.

            VJEŽBE VIZUALNOG PREPOZNAVANJA – put ka čitanju stapanjem slogova

• Spajanje jednakih slogova, primjerice po radnim listića s web stranice Artrea.com.hr - https://www.artrea.com.hr/Listici/UcimoSlovaCitanje3.pdf
• Igra kockama. primjerice uzmemo dvije veće, spužvaste kocke i na svaku stranu svake kocke zalijepimo po jedan slog te dijete treba bacati kocke i spajati slogove u riječi. Možemo imati i jednostavniju inačicu, na jednu kocku zalijepimo samoglasnike, a na drugu određene suglasnike te dijete treba od dobivenih slova složiti slog.
• Igra slogovnog domina u kojem dijete treba spajati riječi koje završavaju i počinju na isti slog u domino niz.

U ovim zadacima možemo dati djetetu uputu da čita dva po dva slova jer mu je pojam sloga još apstraktan. Također, prstom možemo sakriti dio riječi i micati prst kako dijete čita određenu riječ.  

ZAKLJUČAK

Djecu je važno od malih nogu uključiti u čitalačke aktivnosti. Možemo im napraviti samo njihov kutak u kojeg stavimo knjige prilagođene njihovoj dobi, slikovnice, bojanke, stripove itd. U taj kutak dijete može otići kada želi, samostalno ili zajedno s roditeljem. Ako je dijete maleno, može nam sjediti u krilu dok zajedno čitamo knjigu, možemo zajedno okretati stranice i zajedno pratiti prstom gdje smo stali. Djecu možemo uključiti u pripovijedanje priča na način da izmisle nove likove ili nove završetke poznatih priča. Svakodnevne situacije, kao što je odlazak u trgovinu možemo pretvoriti u aktivnosti korisne za razvoj i povezivanje. Mogućnosti su neograničene. Usvajanje čitanja može postati aktivnost koja će povezati cijelu obitelj i učvrstiti odnos roditelj – dijete.

Autor: Krešimir Perša, mag. logoped.